Trokut kod Brinja

Brinje je svojim imenom bremenito mitskim sadržajem. Gramatički je to zbirna imenica od brin (znači „borovica“), a praslavensko *brinъ je osamostaljeni pridjev od *borъ, „bor“. Riječ *borъ prvotno je označavala šumu, no još je u praslavenskome došlo do pomaka značenja u „suha šuma“, pa „suho, povišeno mjesto“ (u čakavaca brȉna znači „brdo“, u ruskome bor, бор znači „velika borova ili jelova šuma na suhu povišenu mjestu“). Dogodio se još jedan značenjski pomak, pa u većini slavenskih jezika bor znači posebnu botaničku vrstu, „pinus“, koja raste na suhome zemljištu. Gromovnikovo mjesto je gore, na suhome, u zamišljenoj krošnji stabla svijeta, čemu je suprotstavljeno dolje, mokro, korijenje. Bor je, kao i brin, suho mjesto, u slavenskoj mitskoj predodžbi pogodno da se na njemu smjesti Perun.

Usred Brinja stoji stjenovita uzvisina i na njoj gradina Sokolac (v. 507 m.). A orao i sokol su još u praindoeuropskoj mitologiji bili pratitelji vrhovnoga boga, Stvoritelja kojega je kasnije u Slavena nadomjestio Perun. Sokol na vrhu, usred Brinja, jasno upućuje na Perunovo mjesto. Jugoistočno od Sokolca je druga uzvisina s vidljivim tragovima predslavenskoga naselja, Umac (od Humac), v. 562 m, udaljena od Sokolca 1135 m.

Uzmemo li da je na Umcu bilo Velesovo mjesto i konstruiramo pomoću tih dviju točaka treću, za sunčev kut od 23°27' odmaknutu, udaljenu od Sokolca na dužini od 804 m (= 1135 : √2), dobit ćemo Mokošinu točku usred srednjovjekovnoga groblja sa crkvom sv. Vida. Groblja su oduvijek sveta mjesta. 20 m jugoistočno od crkve je sezonska mlaka, dobro vidljiva na Google Earth. Mokoš je pak u baltoslavenskoj mitologiji sjedila uz vodu i određivala kada će i kako tko umrijeti. Na zvonik srednjovjekovne crkve je izvana ugrađen lik medvjeda (čest Velesov zoomorfni lik), kao u Varaždinu.

Nije pravilo da bi Perunovo mjesto bilo niže od Velesova, no tako je i kod Ogulina (gdje imamo zapisano i kazivanje o Kleku s motivom otimanja Perunove žene), gdje je divlji Klek znatno viši od pravilna stošca zvana Treskavac. Funkcija ovoga preciznoga, ali dimenzijama maloga trokuta nje jasna. Možda je poput malih trokuta u Zagrebu i Varaždinu služio nekom posebnom tipu ranih protourbanih zajednica.