Strukture kod Ivanca

Kod Ivanca su otkrivene tri prostorne svete strukture. Jedna je velika, kod samoga Ivanca, druga je „mali“ trokut kod Lepoglave, a treća je „ledinska crta“ kod Margečana.

Veliki trokut čine vrh Gore (Ivanščica) u kojem se prema dominantnom i urednom obliku prepoznaje Perunovo mjesto, druga, Velesova, je niži vrh daleko na sjeveru, s druge strane Bednje nad selom Divjaki, a treća (Mokošina) u Ivancu, tamo gdje je danas crkva sv. Marije Magdalene.

Nakon pokrštavanja je na Velesovu mjestu, tamo gdje je boravio mladi Jarilo dok je bio kod Velesa i napasivao njegove „hrtove“ (vukove), izgrađena crkva sv. Vuka/Wolfganga (doslovce: „Koji hoda s vukovima“).

Kut na vrhu Ivanščice iznosi 22°, a krakovi kuta na Vukovoju iznose 10.026 i 14.142 m te se međusobno odnose kao 1 : 1,41. Riječ je o pravilnom velikom trokutu koji je osiguravao plemenskoj teritorijalnoj tvorbi opstojnost. Obični pisani dokumenti o njoj ništa ne znaju.

Mali trokut uočen je kod Lepoglave i čine ga tri crkve: Sv. Ivan na Gorici, Sv. Juraj u Purgi i samostanska crkva sv. Marije. Kut na Gorici iznosi 24°35’, a stranice kuta u Purgi odnose se kao 1 : 1,54. To je „seljački“ trokut, glavne su točke posvećene kršćanskim „nasljednicima“ praslavenskoga boga vegetacije Jarila: Jurja sjeverno od Bednje, a Ivana južno. Božicu Mokoš istisnula je pak Blažena Djevica Marija.

Treću prostornu tročlanu strukturu čine ruševine burga Bela (Pusta Bela), župna crkva sv. Margarete u Margečanu i tragovi utvrde Gradišče. Te tri točke ne čine trokut nego leže na istoj crti. Crta spaja najvišu, pretpostavljenu Perunovu točku (Pustu Belu na lijepo oblikovanom stošcu), Mokošinu točku (crkvu sv. Margarete koju nerijetko prikazuju kako na uzici vodi pripitomljena Zmaja) i, preko rijeke Bednje, Velesovu točku (divlji stjenoviti rub Gradišča, nad stijenom zvanom Vražji stulček). Tu je Velesa nadomjestio običan kršćanski Vrag. Udaljenost od Perunove točke do Mokošine iznos 2791 m, a do Velesove 4613 m. Odnos među duljinama na crti iznosi 1 : 1,5, što odgovara „malim“ seljačkim trokutima.

Usporedimo međusobno sve tri strukture:

• Velesova točka je sjeverno od Bednje (sv. Juraj, sv. Wolfgang, Vrag);
• Velesovo mjesto od ostalih odvaja rijeka Bednja;
• Mokošina mjesta preslojena su crkvama posvećenima ženskoj svetici (Blaženoj Djevici Mariji, sv. Mariji Magdaleni, sv. Margareti);
• južno od Bednje su točke koje podsjećaju na Ivana, odnosno Jarila koji se vratio u Perunovo kraljevstvo (kapela sv. Ivana na Gorici, ime naselja Ivanec, ivanovački kaštel Bela s, vjerojatno, kapelom sv. Ivana);
• još južnije je jasno prepoznatljiva Perunova točka na Gori (vrhu Ivanščice), a odgovaraju joj i vrhovi Pusta Bela i Gorica. U kapelama na Gorici i Dubovcu su oltari sv. Vida, nerijetko Perunova supstituta;
• sunčev kut je kod Ivanca i Lepoglave kod Perunove točke (kod Bele nemamo kutova), a kutovi iz kojih izlaze krakovi u znakovitom odnosu (1 : 1,41 ili 1 : 1,5) su sjeverno od Bednje;
• trokuti kod Ivanca i Lepoglave su međusobno zrcalno odraženi.