Tročlane strukture kod Žrnovnice i Podstrane

U zaleđu Splita, a južno od Mosora prostire se Poljička planina s bogatom mitskom toponimijom. Ističu se Perun (oko 400 m) s Perunićem (447 m) i Perunskim (sa crkvicom sv. Jurja, 441 m), zatim Vilar (potok) i Vilanjski grad (jedan od vrhova na Vršini). Tu su utvrđene dvije tročlane strukture sa sunčevim kutovima, obje male, „seljačke“.

Prvu strukturu čine točke Sv. Jure na Perunu (kako ga zovu u Žrnovnici) odnosno na Perunskom (kako ga zovu u Strožancu i Podstrani), župna crkva Uznesenja Marijina i ruševine rimske postaje 200 m južnije od današnje crkvice sv. Mihovila na Gračiću. Kut na Perunu/Perunskom iznosi 22°10' što ga približava Sunčevom kutu, a odnos između dviju stranica iznosi 1 : 1,8 (kao kod Oštarija i na Medevedgradskoj osi). Ovu sliku zaokružuje Tribišće (žrtvište) ponad izvora Rike/Žrnovnice.

Drugu čine Sv. Jure (Perunsko), crkvica Gospe u siti kraj danas presušene mlake (izvora?) i Zmijski kamen koji izgleda kao završetak kamenoga zmijinog trupla iz čije razbijene glave teče voda. Kut kod Perunskoga ima oko 23 stupnja, a veće mu se stranice odnose kao 1 : 1,2, kao kod srednjoistarskoga i vodičkoga trokuta. Pogled od Mokošina mjesta u siti prema Zmijskom kamenu na Žminjači slijedi azimut od 0°37', dakle, usmjeren je prilično točno prema Sjevernjači. Usporedimo li taj trokut sa žrnovničkim, opazit ćemo da je zrcalno odražen.

Mogući treći trokut. Ako su oba trokuta mala, seoska, onda je trebao postojati i jedan veliki, „plemenski“. Nudi nam se mogući trokut Perunsko – Gospa od Otoka u Solinu (Mokoš) – Sv. Trojica i Mihovil u Poljudu. Toponim Poljud ukazuje na mjesto na kojem je mogao prebivati Veles. Dolazi od latinskoga palus, -udis (f), „bara, blato, močvara“. Veće stranice (5870 i 8280 m) odnosile bi se međusobno kao 1 : 1,6 (kao kod Brseča i u Biskupiji), a kut na Perunu imao bi oko 21°30'. Odnos stranica je kao u malih trokuta, ali dimenzije odgovaraju velikima. Nije nam jasna njegova funkcija. Ovaj trokut, ako smo ga dobro utvrdili, povezuje male trokute nad Žrnovnicom u sustav trokuta pod Kozjakom (na ranijim kartama je njegov središnji dio, Biranj, nazvan Monte Perun, gora Perun)